Početna stranica > AKTIVNOSTI > AKTUALNA DOGAĐANJA > 2014. > Održan okrugli stol o mirnoj reintegraciji

Održan okrugli stol o mirnoj reintegraciji

U okviru programa Grada Vukovara, kojim je obilježena 22. obljetnica međunarodnog priznavanja R. Hrvatske i 16. obljetnica ponovne uspostave vlasti RH na privremeno okupiranom području hrvatskog podunavlja, popularno nazvane „Mirnom reintegracijom“, održan je u Vukovaru, u hotelu Lav, okrugli stol pod nazivom Mirna reintegracija – 16 godina poslije“.

JPEG - 217.6 kb
Regionalni i državni mediji su za ovo događanje bili vrlo zainteresirani

Nakon dobodošlice, koju je u ime organzatora okruglog stola svim prisutnima uputila predsjednica Europskog doma Vukovar, gospođa Mira Stamatović, sudionike okruglog stola su pozdravili koordinator programa u Zakladi Friedrich Ebert, gospodin Tomislav Kozina, gradonačelnik Grada Vukovara, gospodin Željko Sabo, dipl. teolog i župan Vukovarsko-srijemske županije, gospodin Božo Galić, dipl. ing.

JPEG - 220 kb
Joško Morić govori o svojim sjećanjima na proces mirne reintegracije

Prvi uvodničar na okruglom stolu bio je gospodin Joško Morić, izravni sudionik u procesu mirne reintegracije, koji je u to vrijeme obnašao funkciju pomoćnika ministra unutrašnjih poslova, kao i funkciju potpredsjednika Nacionalnog odbora za uspostavu povjerenja. Nadahnuto izlaganje gospodina Morića pod naslovom „U potrazi za učvršćenjem mira u istočnoj Slavoniji“ okupiralo je pozornost slušatelja do maksimuma. Osobna iskustva o neopisivim teškoćama, koje je trebalo prevladati, kako bi se brutalni rat, u kojemu su se događali najstrašniji zločini, okončao mirnim putem, ostavilo je na slušatelje iznimno snažan dojam. Zahvaljujući strategiji zdravog razuma, na kojoj se temeljila mirna reintegracija, sačuvano je više tisuća života i spriječeno materijalno razaranje širokih razmjera. S druge strane, pregovaračke aktivnosti u ovom procesu predstavljale su za aktere mirne reintegracije psiho-fizičko opterećenje, koje je nadilazilo ljudske mogućnosti. Unatoč tomu, kao i unatoč sveopćoj nevjerici u uspjeh, ratni sukob je okončan na miran način, a hrvatsko podunavlje je ponovo vraćeno u ustavno-pravni poredak R. Hrvatske. Premda je želja inicijatora mirne reintegracije bila da se nakon obustave ratnog sukoba nastavi rad na izgradnji međusobnog povjerenja i obnovi zajedništva, to se – nažalost – nije dogodilo. Zato je u buduće neophodno uložiti dodatni napor kako bi se prevladale preprjeke, koje stoje na putu ostvarivanja i ovih ciljeva. U tom smislu Joško Morić je predložio da gradonačelnik Vukovara osnuje multietnički Savjet za toleranciju, da župan VSŽ vrati ponovo sjedište Županije u Vukovar, da Udruga gradova osnuje Klub najbolje prakse u Vukovaru i Kninu, a Vlada da ukine odvojenost obrazovanja djece u vukovarskim školama te da dopuni Zakon o strateškim investicijama, tako da on potakne velike investicije u Vukovaru i Kninu.

JPEG - 219.3 kb
Dragan Crnogorac podjseća sudionike okruglog stola na odredbe Erdutskog sporazuma

Dragan Crnogorac je govorio na temu „Značaj ostvarivanja krajnjeg cilja mirne reintegracije za uspostavljanje trajnog mira“. On je, prije svega, naglasio značaj kompromisa u rješavanju svih spornih pitanja u zajednici, a zatim se osvrnuo na Erdutski sporazum, koji je činio pravni okvir i pravni temelj procesa mirne reintegracije. Prema mišljenju gospodina Crnogorca jedan od važnih preduvjeta za izgradnju trajnog mira u hrvatskom podunavlju jeste dosljedno ostvarenje i onih odredbi Erdutskog sporazuma o zaštiti srpske nacionalne manjine, koje do sada nisu ostvarene, a u koje spadaju pravo na povratak i nesmetani ostanak u svom zavičaju, naknada pretrpljene materijalne štete, ostvarivanje prava civilnih žrtava rata, registracija škola srpske nacionalne manjine, procesuiranje ratnih zločina, otkup stanova, isplaćivanje neisplaćenih mirovina te rješenje pravnog statusa Zajedničkog vijeća općina.

Treći uvodničar je bio gospodin Hartmut Cohrs, slobodni novinar iz Njemačke, koji je u razdoblju od 1998. do 2002. vršio funkciju voditelja Područnog ureda OSCEa u Vukovaru. Tema uvodnog izlaganja gospodina Cohrsa je bila „Prepreke koje su zaustavile proces mirne reintegracije i mjere za njihovo otklanjanje“. Na početku svog izlaganja gospodin Cohrs je istakao veliki pomak u materijalnoj obnovi Vukovara, koji se dogodio od vremena njegovog boravka u našem gradu do danas, ali je istakao utisak, kako je veliki broj građana još uvijek opterećen ratnom i poslijeratnom traumom. Gospodin Cohrs se složio s tvrdnjom da je proces mirne reintegracije zaustavljen u momentu prestanka ratnog sukoba, a zatim je na vrlo delikatan način, u obliku pitanja, naveo probleme, koji su zaustavili ovaj proces, a od kojih su najznačajniji sijedeći: podjela školovanja djece po etničkom kriteriju, neostvarivanje nekih prava nacionalnih manjina, koja su stvorila određena očekivanja, kao i frustracije zbog njihovog osujećenja, postojanje dviju istina o ratu i dva udžbenika iz povijesti, međusobno optuživanje umjesto samokritičnosti, različito vrednovanje zločina i drugo. Svoje izlaganje gospodin Cohrs je također završio pitanjem, nije li došlo vrijeme, da se – nakon ulaska Hrvatske u Europsku uniju – u Vukovaru stvori ozračje razumijevanja, međusobnog uvažavanja, praštanja i stvaranja novog zajedništva. Uvodno izlaganje gospodina Cohsa prevodila je snjemačkog na hrvatski jezik prof. Lana Mayer.

JPEG - 189.9 kb
Hartmut Cohrs s distance inozemnog promatrača iznosi svoje mišljenje o barijerama koje su zaustavile proces mirne reintegracije

Uvodni dio je završen izlaganjem gospođe Emine Bužinkić iz Centra za suočavanje s prošlošću Documenta, koja je govorila na temu „Značaj kulture sjećanja za rekonstrukciju poslijeratne zajednice“. Gospođa Bužinkić je na početku svoga izlaganja naglasila značaj vremenske distance za objektivnu ocjenu događanja, budući svako nepristrano suočavanje s bliskom prošlošću izaziva nelagodu. Radi toga postoji sklonost k izgradnji mitova i jačanju kolektivnog identiteta, koji predstavljaju svojevrsnu obranu od ove nelagode. Čovjek se obično sjeća onoga što mu odgovara. Zato na osobnoj razini postoje razlike u sjećanju. Način na koji se pamte prošli događaji može biti bilo temelj izgradnje mira, ili izvor novih sukoba. Radi toga je važno izgrađivati odgovarajuću kulturu sjećanja. Jedan od bitnih instrumenata ove kulture jeste oralna historija, koja se stvara pomoću intervjua s običnim ljudima i pripadnicima marginaliziranih skupina. Premda su ovi intervjui subjektivno obojeni, oni unatoč tomu predstavljaju dragocjenu dopunu povijesnom pamćenju i izgradnji adekvatne kulture sjećanja, koja predstavlja poveznicu između prošlosti i sadašnjosti te tako podupire učinkovitu rekonstrukciju poslijeratne zajednice.

JPEG - 204.8 kb
Emina Bužinkić je govorila o značaju kulture sjećanja za obnovu poslijeratne zajednice

U radu okruglog stola, pored uvodničara i organizatora, sudjelovali su i generalni konzul Republike Srbije gospodin Živorad Simić, načelnik Policijske uprave Vukovarsko-srijemske gospodin Miroslav Puž, zamjenik gradonačelnika grada Vukovara gospodin Srđan Milaković, načelnik općine Borovo gospodin Zoran Baćanović, načelnik općine Tovarnik gospodin Ivan Soldo, načelnik općine Nijemci gospodin Ivica Klem, načelnik općine Bogdanovci gospodin Juraj Mihajlović, načelnik Policijske postaje Vukovar gospodin Miro Bradić, zamjenik načelnika općine Bogdanovci gospodin Jaroslav Međeši, zamjenica načelnika općine Trpinja gospođa Jasna Ajduković, pročelnica Odjela za društvene djelatnosti gospođa Dragica Holoker Radumilo, gradski vijećnici, predstavnici udruga, bivši načelnici općina, mirovni aktivisti, umirovljenici, građani te brojni mediji.

Nakon uvodnih izlaganja vođena je otvorena i konstruktivna rasprava, koju je moderirala Dijana Antunović Lazić. Organizator okruglog stola je bio Europski dom Vukovar, a financijsku potporu za ovo događanje je osigurala Zaklada Friedrich Ebert iz Zagreba.

JPEG - 164.5 kb
Okrugli stol je okupio najviše predstavnike lokalne samouprave, mirovne aktiviste iz regije, predstavnike gradskih institucija i nevladinih udruga, te ostale građane Vukovara